Obnovljivi izvori energije
Geotermalna energija u Hrvatskoj
Ukupni se geotermalni energetski potencijal u Hrvatskoj procjenjuje na 812 MW toplinskog učina i 45,8 MW električne snage,
uz pretpostavku primjene u sustavima grijanja i s iskorištenjem do temperature 50 °C.
Geotermalna se voda na području Hrvatske koristila od davnina i na njoj se temelje brojne toplice (npr. Varaždinske, Bizovačke). Dok je ranije (npr. Varaždinske toplice potječu još iz rimskih vremena) u tim toplicama voda na površinu dotjecala prirodno, danas se koriste plitke bušotine. Značajnija istraživanja geotermalnih ležišta kako bi se ispitala moguća primjena u razne svrhe, ne samo zdravstveno-turističke, u Hrvatskoj započinju 1976. godine.
S obzirom na geološko i značajke geotermalnih medija, Hrvatska se može podijeliti u tri područja:
- jadransko i područje Dinarida (Istra, Primorje, Lika, Dalmacija), s razmjerno malim vrijednostima geotermalnog gradijenta i toplinskog toka: 0,018 °C/m, odnosno 29 mW/m 2
- područje Središnje Hrvatske (Banovina, Kordun, Pokuplje, Žumberačko gorje, Zagreb, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Međimurje), s najširim mogućim rasponom uporabivosti geotermalnih medija.
- panonsko područje (Slavonija i Baranja, Podravina, Posavina), s prilično velikim vrijednostima geotermalnog gradijenta i toplinskog toka: 0,049 °C/m, odnosno 76 mW/m2.
S obzirom na temperaturu geotermalnog medija, sva se ležišta u Hrvatskoj mogu podijeliti u dvije skupne:
- s temperaturom višom od 100 °C (srednjotemperaturna).
- s temperaturom nižom od 100 °C (niskotemperaturna).
Osim za primjenu u zdravstveno-turističke svrhe (kao termalna voda u bazenima), geotermalna se energija u Hrvatskoj koristi samo na dva mjesta (koja su i sama dio sportsko-turističkog, odnosno zdravstveno-turističkog kompleksa):
- u Bizovačkim toplicama u Bizovcu
- u Športsko-rekreacijskom centru ‘Mladost' u Zagrebu.
Bizovačke toplice koriste bušotinu Bizovac koja je dio istoimenog geotermalnog polja. Sustav je izgrađen prije dvadesetak godina, no u međuvremenu nije proširivan ni poboljšavan. Geotermalni se medij (voda) dobiva iz dvije proizvodne bušotine, a kroz treću se u ležište, umjesto iskorištenog, ohlađenog medija, utiskuje bunarska voda jer ne postoje uređaji za pročišćavanje vode iskorištene u bazenima.
Protok vode je prilično ravnomjeran i godišnje prosječno iznosi od 6 do 9 l/s, pri čemu je temperatura na izvoru između 85 i 90 °C. Godišnja se proizvodnja toplinske energije procjenjuje na našto manje od 10 000 MW. Osim tople vode, iskorištava se i plin koji se dobiva u odvajaču (1,3 m 3 plina po 1 m 3 medija) i kao gorivo služi u kuhinji hotela.
Športsko-rekreacijski centar ‘Mladost' koristi bušotine Mladost 1, 2 i 3 koje su dio istoimenog polja. Bušotina Mladost 3 je proizvodna, s projektiranim protokom 50 l/s i temperaturom medija na izvoru 80 °C. Druge dvije bušotine služe kao utisne, odnosno za povrat medija u ležište. Sustav služi za opskrbu toplinom cijelog centra uz godišnju potrošnju medija 150 000 m 3 što je, na žalost, mnogo manje od ukupnih mogućnosti (procjenjuju se na oko 800 000 m 3 godišnje). Inače, u neposrednoj se blizini, s druge strane rijeke Save, nalazi još sedam bušotina za koje valja očekivati kako će se koristiti za opskrbu toplinom bolnice koja se gradi.
S obzirom na značajniji potencijal, smatra se kako bi se geotermalna energija u Hrvatskoj iz većine ležišta ponajprije mogla koristiti za sustave grijanja (ponajviše zgrada koja čine zdravstveno-turističke komplekse, gdje se geotermalni medij u te svrhe već koristi, a zatim i za zagrijavanje staklenika (posebice u krajevima u kojima inače postoji poljoprivredna proizvodnja).
Želim znati više:
