Plin i plinska tehnika

Plinovodi

Plinovodi predstavljaju osnovni dio plinoopskrbnog sustava, a njihova je osnovna uloga prijenos plina od izvora ili mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje. Mogu se podijeliti na tri osnovna načina:

  • prema radnom tlaku
  • prema namjeni
  • prema smještaju, odnosno načinu polaganja

Prema najvećem dopuštenom radnom tlaku plinovodi mogu biti:

a) niskotlačni, do najviše 100 mbar (0,1 bar)
b) srednjotlačni:
područje A: od 0,1 do 1,0 bar
područje B: od 1,0 do 4,0 bar
c) visokotlačni (osim za prijenos plina služe i za njegovo skladištenje):
područje A: od 4,0 do 16,0 bar
područje B: od 16,0 do 63,0 bar
područje C: od 63,0 do 100,0 bar.

Prema namjeni se plinovodi mogu podijeliti na:

a) magistralne:
VT plinovodi za prijenos plina od izvora do velikih potrošača, tj. do primopredajnih mjerno-regulacijskih stanica, namijenjeni za opskrbu plinom većih ili manjih plinoopskrbnih tvrtki ili velikih potrošača
b) razvodne ili distribucijske, koji mogu biti:
primarni: VT plinovodi namijenjeni za prijenos plina od primopredajnih MRS-a do većih primarnih regulacijskih stanica (radni tlak veći od 4 bar)
sekundarni: ST plinovodi namijenjeni za prijenos i opskrbu plinom od primopredajnih MRS-a ili primarnih regulacijskih stanica do industrijskih i ostalih potrošača ili do tercijalne opskrbne mreže, odnosno sekundarne regulacijske stanice ili plinskog regulacijskog uređaja (radni tlak do 4 bar)
tercijarni: ST i NT plinovodi i priključci namijenjeni za opskrbu (distribuciju) plinom krajnjih potrošača (radni tlak za ST je do 4 bar, a za NT plinovode do 100 mbar).

Prema smještaju u prostoru, odnosno mjestu polaganja, plinovodi mogu biti:

  • podzemni
  • nadzemni
  • podmorski ili podvodni.

Izvan građevina se plinovodi na kopnu polažu na dva osnovna načina:

  • podzemno (u najvećem broju slučajeva)
  • nadzemno (rijetko, odnosno u posebnim slučajevima).

Podzemni plinovodi se polažu u tlo (zemlju), na dubinu ispod granice njegovog smrzavanja. Određena d ubina polaganja potrebna je zbog sigurnosnih razloga, a najčešća prosječna dubina, mjerena od gornjeg ruba cijevi, iznosi:

  • za magistralne VT plinovode: 0,8 - 1,5 m
  • za VT i ST plinovode: 0,8 - 1,5 m
  • za NT plinovode: 0,8 - 1,3 m
  • za kućne priključke: 0,6 - 1,0 m.

U iznimnim slučajevima dubina polaganja može biti manja, ali samo na kraćim dionicama i uz odgovarajuću zaštitu, dok za dubinu polaganja PE plinovoda postoji i najveća vrijednost od 2 m.
Prijelazi ispod željezničkih pruga, važnijih cesta i prolazi kroz zidove izvode se bušenjem i umetanjem plinovoda, odnosno plinske cijevi u zaštitnu cijev, pri čemu međuprostor treba zabrtviti. Kod polaganja plinovoda zbog sigurnosnih se razloga mora voditi računa o izboru trase te o potrebnim sigurnosnim udaljenostima s obzirom na nadzemne građevine i objekte, podzemne objekte i komunalne instalacije, kategoriju zemljišta i tip uređene javne površine te dostupnost plinovoda za vrijeme uporabe i pri održavanju.
Plinovodi se u pravilu polažu u iskopani rov, na pripremljenu posteljicu od finog pijeska najmanje debljine od 5 do 10 cm, a ovisno o sastavu tla, moguće je i izravno polaganje u rov, bez pijeska.
Nakon polaganja plinovod se zatrpava slojem finog pijeska ili čiste zemlje u najmanjoj debljini 10 cm te u daljnjim slojevima po 30 cm uz propisno nabijanje.

Nadzemni plinovodi koriste se uglavnom u industrijskim postrojenjima te pri prijelazu preko rijeka i vodotoka (po vlastitim mosnim konstrukcijama ili uz postojeće mostove). U pravilu se izvode od čeličnih cijevi i moraju biti obojeni s dva sloja temeljne i dva sloja uljane boje, a često se zaštićuju i toplinskom izolacijom.

Želim znati više: